Autor Tema: Mišija groznica  (Pročitano 7104 puta)

Van mreže konte29

  • Novi član
  • *
  • Poruke: 23
Mišija groznica
« poslato: 16 Jul 2012, 00:31:31 »
Mišija groznica
Za sve one koji provode dugo vremena u prirodi ovo su informacije koje već znaju, ali ima i onih kojima je ovo nepoznata tematika.

Ako planirate da ovo ljeto provedete u Crnoj Gori onda obavezno pročitajte članak i nikako nemojte da kupujte ili jedete šumske plodove. Razlog je mišija groznica.

Mišija groznica pretežno nastaje kada su zime slabe i hladnoća ne uništi glodare i miševe koji su ujedno i nosioci ovoga ne toliko bezazlenog virusa.
Glodari kao nosioci virusa

Članovi roda HTV se održavaju u prirodi u perzistentno inficiranim glodarima (različite vrste miševa). Glodari su rezervoar i izvor infekcije za ljude. Infekcija se unutar kolonija glodara održava i širi aerosolom (nastalim od inficirane stolice i urina inficiranih glodara), ujedom, vertikalnom transmisijom sa majke na potomstvo i nametničkim crvima. Pojedini  HTV serotipovi imaju svoje domaćine u pojedinim vrstama glodara. Geografska rasprostranjenost pojedinih serotipova HTV, zavisi od areala njihovih domaćina, glodara.

Infekcija ljudi

Prenos virusa na čovjeka se odvija udisanjem prašine kontaminirane izlučevinama zaraženih glodara, ili unosom uzročnika na usta (onečišćene ruke, hrana, piće). Hantavirusne infekcije su povezane sa određenim zanimanjima (šumski radnici, poljoprivrednici, vojnici, stočari i aktivnostima kao što su: čišćenje zapuštenih kuća i štala, kampovanje u područjima gdje ima puno glodara, život u endemičnom području itd. Infekcija se na prenosi sa čovjeka na čovjeka!

Simptomi mišije groznice

Od momenta infekcije do pojave prvih simptoma mišije groznice (inkubacija) prođu dvije do četiri sedmice. Bolest počinje naglo uz izražene opće simptome: visoku tjelesnu temperaturu, glavobolju, bolove u slabinama, mišićima i trbuhu. Tipični rani znakovi bolesti su difuzno crvenilo lica i vrata (slično opekotinama od sunca), omaglice i duple slike.  Glavne karakteristike bolesti su oštećenje bubrežne funkcije i krvarenja, koje nastaju kao posljedica oštećenja endotela malih krvnih sudova. Pored navedenih simptoma, ponekad dolazi do povraćanja s proljevima.

Dijagnostika

Dijanostika mišije groznice se zasniva na kliničkoj slici, epidemiološkim podatcima i laboratorijskoj dijagnostici. Od laboratorijskih testova radi sr RT-PCR i serološki testovi.

Liječenje

Rani tretman sa antivirusnim lijekoima (ribavirin) nakon izbijana bolesti može biti efikasan. U terapiji se koristi simptomatska terapija, a ponekad i terapijska hemodijaliza.
Bolest u većini slučajeva prolazi bez posljedica. U nekim slučajevima dolazi do trajnih poremećaja u bubrežnoj funkciji i povećanja krvnog pritiska.

Zaštita od mišije groznice

Potrebno je voditi računa o brojnosti glodara u naseljenim mjestima, te redovno vršiti deratizaciju.  Osobe pod povišenim rizikom od obolijevanja (stanovanje u endemskom području, profesionalna izloženost, izletnici i planinari) moraju biti podučeni kako da se štite.
Na područjima na kojima se pojavi groznica ne preporučuje se jesti šumske plodove. Virus se unistava na temperaturi preko 100 stepeni celziusa.

Zanimljiv forum - boravak u prirodi

Mišija groznica
« poslato: 16 Jul 2012, 00:31:31 »

Van mreže novii

  • Administrator
  • Master
  • *
  • Poruke: 747
    • Poljoprivredni forum
Odg: Mišija groznica
« Odgovor #1 poslato: 16 Jul 2012, 11:16:31 »
Ovome treba obratiti pažnju, među obolelima ima dosta lovaca. Preporuka je da se radi preventive ponese vode sa sobom da bi se mogle oprati ruke pre jela, mada ni to nije 100% zaštita.

Zbog toga nije loše poznavati simptome, da bi se moglo na vreme obratiti lekaru.
dozvolite nam pristup informacijama i slobodu odlučivanja

Van mreže konte29

  • Novi član
  • *
  • Poruke: 23
Odg: Mišija groznica
« Odgovor #2 poslato: 16 Jul 2012, 16:43:19 »
E jedina losa stana simptoma je to kada se bolest otkrije tada je već kasno i bubrezi su nastradali ali. U područjima gdje se ranije javljala ova bolest i predlelima gdje je umjerena klima bez vrućih ljeta i hladnih zima postoji velika vjerovatnoća da bolesti postoji.

Prije 10-tak možda i više godina na Žabljaku, sjever Crne Gore se bila pojavila mišija groznica, predhodne dvije zime su bile pa skoro bez snijega i nije bilo mraza. To ljeto kroz šumu si bukvalno mogao da vidiš miševe kako pretrčavaju, penju se po drveću. Mišijih rupa je bilo na svakom koraku.

Evo i ovo su neki od pokazatelja da može postojati opasnost.

A pranje ruku bez sapuna mislim da je skoro pa bespotrbno prosipanje vode jer se virus ne može unistiti a ni skinuti.