Kada je u pitanju lov lisice na našim prostorima to podrazumeva da je reč o crvenoj lisici. Duga je tradicija lova lisca i ostalo je zabeleženo da je lisica štetočina te da je treba radi toga loviti. Taj pečat će još dugo vremena da nosi sa sobom.
 Lisica  je najrasprostranjenija od svih kopnenih mesojeda. Naziv „crvena (riđa) lisica“ je direkno povezan sa bojom njenog krzna. Ta boja je najčešće riđo-braon sa dosta različitih nijansi. Zanimljiva je činjenica da ima čak 40 podvrsta riđe lisice.

Ljudi su vekovima lovili lisice, postavljali im veoma dobre i efikasne zamke, ali uprkos tome ova životinja je i dalje jedna od najbrojnijih vrsta. Smatramo da je tajna njihovog preživljavanja to što se veoma lako prilagođavaju svakoj sredini. Najpoznatiji prizor kada se spomene lov na lisice jeste lovaca na konjima u crvenim frakovima koje okružuje veliki broj pasa rase bigl. Takav lov na lisice u Engleskoj je bio vekovna tradicija, na žalost sada je zabranjeno.

Mužjak crvene (riđe) lisice je dužine negde oko 110 – 112 cm, a teži nešto blizu 11 kg. Za ženku crvene lisice stoji da je dugačka oko 108 cm, a teška oko 6 kg. Teritorija jedne lisice se prostire na 10 hektara u naseljenim mestima, dok u prirodi mogu da zauzmu teritoriju i od 2000 hektara.

Crvena lisica

Zahvaljujući svojoj snalažljivosti ova životinja ima reputaciju inteligentne i lukave životinje. Riđe lisice su naročito dobro prilagođene za noćni lov i u većini slučajeva love potpuno same. Kada govorimo o njihovom vidu, možemo slobodno reći da imaju neverovatno dobar vid i da su im oči prilagođene tako da dobro vide noću. Kod njih se iza svetlosno osetljivog sloja u oku ima još jedan sloj a on se na latinskom zove „tapetum lucidum“. Ovaj sloj je zadužen za odbijanje svetlosti, čime omogućava dvostruko pojačanje inteziteta slike koju lisica vidi. Izuzetno razvijeno čulo sluha koje imaju omogućava lisici da brzo uđe u trag svom plenu.

Lisice važe za samotnjački tip životinja, odnosno lisica živi sa svojim partnerom samo za vreme parenja. Pare uglavnom zimi (najčešće februara meseca) a zbog kratkog životnog veka obično se ne pare više od 2 do 3 puta tokom života. U vreme parenja lisice se javljaju lavežom. Lisac je u stanju da oplodi ženku samo jednom tokom života.

Lisice su skotne od 53 do 63 dana, nakon čega na svet donose mladunče (obično 4 ili 5 mladunca, mada su zabeleženi slučajevi da lisica okoti i 12 mladunaca). Ono što je karakteristično za lisice je da u čuvanju i odgajanju mladunaca, osim majke lisice i mužjaka, učestvuju i druge lisice, koje žele da steknu iskustvo i budu pripremljene na to da će se i one uskoro pariti. Lisica nije monogamna životinja te se stoga pari sa više mužjaka.

Kada dođe na svet, mladunče lisice je braon boje, a riđu boju krzna dobija krajem prvog meseca života, nakon čega prvi put napuštaju jazbinu. Lisac i lisica se brinu o svojim mladuncima samo tokom leta, jer mladunci za to vreme uglavnom postanu sposobni da sami preživljavaju. Mladunci vrlo brzo stiču sposobnost da sami love, te često napuštaju jazbinu kako bi to i činili. Najkritičniji period za preživljavanje mladunaca lisice je prvih godinu dana.

Vodite računa kada lovite lisicu da lisica može da ima virus besnila koji se može preneti na psa, a sa psa i na čoveka. Ovo je vrlo opasan virus, tako da biste trebali da razmislite o vakcinaciji pre nego što krenete u lov.

Da bismo uopšte pomislili da idemo u lov na lisicu, prethodno trebamo znati čime se ova životinja hrani i koje su joj svakodnevne navike. Naime, riđa lisica ima veoma prilagođen sluh, tako da veoma dobro čuje i nisko – frekventne zvuke. Koliko je zapravo njihovo čulo sluha osetljivo govori podatak o tome da lisica može da čuje miša kako trči kroz travu (tako što čuje šum njegovih dlaka). Isto tako, lisica može da čuje kišnu glistu dok se uvija na zemlji.

Ishrana lisice

Lisice se uglavnom hrane glodarima, zečevima, pticama i ostalim sitnim životinjama. One se dobro snalazi za lov i zimi. Zimi, lisice načule uši i naobraju nos kako bi osetili i najmanji pokret svog plena. Kada načuje plen, lisica se baci u doboki sloj snega i uhvati plen. Procenat uspešnosti pri ovakvom lovu je čak 75 %. Zbog toga što u velikoj meri “ uklanja“ glodare, lisica je i izuzetno korisna životinja, te bi bilo katastrofalno kada bi se potpuno istrebila.

lisica u polju

Na ishranu lisice dosta utiče okolina u kojoj ona živi. Ukoliko živi u blizini mora, onda se ona najčešće hrani jajima i mladuncima galeba. U suprotnom, ako lisica živi u blizini šume, onda ona lovi manje glodare i zečeve, ali nije isključena I mogućnost da povremeno jede voće i povrće. Gotovo sve lisice jedu kišne gliste kojih ima u svim životnim sredinama. Kada živi blizu nekog naseljenog mesta, onda lisica uglavnom pravi štetu ljudima tako što kopa po kantama za đubre. Dešavalo se čak da se hrani i kućnim ljubimcima.

Baš kao mačkama, i lisicama njihov gust rep služi kao balans pri kretanju. Međutim, to nije jedina funkcija koju ima rep lisice. Naime, lisica koristi svoj debeo rep kako bi se pokrila i ugrejela zimi, kada je hladno vreme, ali i za davanje signala u komunikaciji sa drugim lisicama. Jedna zanimljiva informacija vezana za lisice je to da one komuniciraju međusobno tako što ostavljaju urin u blizini drveća i kamenja, kako bi obavestile ostale o svom prisustvu. Možemo reći da je to jedna karakteristika slična onoj koju imaju i psi.

Lisica, kod nas, živi u šumama, mada često ume da se vidi i u blizini naseljenih mesta. Da li će lisica ostati u jazbini ili će krenuti napolju, najviše zavisi od vremena. Ako je vreme lepo, lisica se neće dvoumiti da krene u prirodu, dok u suprotnom lisica ostaje u jazbini. Jedini razlog zbog kojeg će lisica krenuti u prirodu i po lošem vremenu je ako je gladna i mora da nađe neki plen. Ako to i učini, lisica će krenuti po svoj plen, po sumraku, kada su joj veće šanse da uhvati plen.

lisice pored jazbine

Lisica se lakše lovi zimi, u vreme parenja kada je njena opreznost na minimum. Lisice su inače vrlo oprezne životinje i bežaće na najmanji znak opasnosti. Kako zbog njene umanjene opreznosti, zima je pogodna i zbog snega, koji joj otežava kretanje. Pored toga, zimi su i kukuruz i suncokret i soja obrani i požnjejani, te je teren pregledan. Najbolje je lisicu loviti u sumrak ili u ranim jutarnjim časovima. Lov na lisice je dozvoljen tokom cele godine (nema lovostaja) a grupni lov se organizuje od početka septembra do kraja februara. Najbolje je u lov na lisice ići sa psima i to sa goničima ili terijerima. Mlađe lisice su manje oprezne pa ih je nešto lakše loviti nego one starije.

Puška za lov lisice

Za lov na lisice najpogodnije je koristiti lovačke puške sačmare (municija sa prečnikom od 4mm ili 5mm) kao i karabini manjeg kalibra. Veoma su pogodne puške Zastavine proizvodnje tzv. Mini Mauzer M85 karabini koje su lagane i izuzetno precizne puške.

Vodite računa da pušku obavezno namestite na rame kada je lisica u pokretu, jer kada lisica stane, njena čula su veoma istančana i može da vas primeti i na najmanji znak pokreta. Dok je ciljate budite mirni.

Lov lisice čekanjem

Lov na lisice je izuzetno naporan, zbog toga što prvo trebate obilaziti teren i naći najbolju poziciju za čekanje kao i da izgradite čeku. Pored toga, vrlo često je lisicu potrebno čekati više sati, a s obzirom da se lovi zimi, to nije nimalo lako. Pošto se na lisicu uglavnom dugo čeka, najbolje je na pušku postaviti tircijumski nišan ili čak svetleću diodu, koja se napaja iz baterije koja se stavlja na samu pušku. Za lov na lisice morate biti jako strpljivi, jer je potrebno dosta vremena. U jutrima sa obilnom rosom, lisice se mogu naći na mestima gde je detelina tek pokošena ili na niskim strnjištima. Idealna mesta za lov su livade, parlozi kao i šume. Lisica je često zauzeta lovom miševa, koje često nalazi na poljima kukuruza i nemojte se začuditi ako ih i tu pronađete. Samo pronađite dobro mesto, budite strpljivi i koncetrisani i obavezno budite tihi kad je ugledate.

Ako se odlučite za lov lisice čekanjem, najbolja varijanta je da imate neki mamac (može neki glodar) kog ćete okačiti na granu drveta koje vam je u dometu. Okolo možete prosuti tečnost koju ste napravili ostavljanjem ribe u vodi u flaši zatvorenoj nekoliko dana na suncu. Razlog što se mamac kači na granu je, da lisica ne može jednostavno da zgrabi plen i da vam odmah umakne, već da se zadrži na jednom mestu kako bi uzela ceo plen. Na taj način imaćete dovoljno vremena da naciljate lisicu. Pored mamca možete da kosritite za lov lisice vabilicu, koja proizvodi zvukove koji su slični ranjenoj divljači ili drugim lisicama.

lisica pije vodu u lovištu

Vodite računa da kad pravite čeku za lov lisice, da to ne bude pored nekog plemenitog drveta, da ne biste pravili štete vlasnicima šuma. Čeku je najbolje napraviti tako što, dasku koju ste poneli ili ste našli u šumi, uglavite u raklju drveta. Ako ne nosite dasku od kuće, ponesite sekiru da biste je napravili u šumi. Od opreme savetujemo da ponesete i baterijsku lampu, kanap, eksere i neki jastuk kako bi vam bilo udobnije dok čekate na lisicu.

Lov lisice pogonom

Kod nas se, barem u brdsko planinskim delovima zemlje uglavnom praktikuje se lov lisice goničima ( u ravničarskim krajevima zbog zabrane lova goničima za lov lisece se koriste terijeri). Lovci najčešće krenu u lov u ranim jutarnjim časovima i lov obično traje celog dana (do sumraka). Lov ume da se oduži, jer nije lako naći lisicu, važno je da obujete dobru obuću, koja ne propušta sneg, kao i toplu odeću. Izbegavajte šuškavu odeću, jer taj zvuk lisica može da čuje, iako nije baš blizu (kao što smo već rekli, lisica ima veoma istančan sluh) i da vam onda umakne.

Obavezno ponesite zaštitne rukavice i neki džak jer ćete se na taj način zaštititi od virusa besnila, ako ga lisica uopšte ima. Svakako je bolje biti na oprezu. Možete da ponesete i neki sprej protiv buva i da lisicu isprskate kad je ustrelite. Na taj način će sve buve uginuti dok stignete kući.

Sportski ribolov, lov i sve aktivnosti u prirodi